Srpska tradicionalna svadba – podela uloga (drugi deo)

 

Sklapanje braka oduvek predstavljao važnu životnu i društvenu promenu, kako za mladu tako i za mladoženju. Ali tokom svadbene ceremonije oni imaju potpuno neravnopravan tretman. Mladoženja se sve vreme boravka u devojčinoj kući za vreme veridbe, a i tokom čitavog svadbenog rituala ponaša stidljivo i nezainteresovano. Za razliku od mlade koja ima centralno mesto u svadbenom obredu, mladoženja se sve vreme svadbe ponaša kao slučajno prisutan. Međutim, njegova marginalnost obrnuto je srazmerna njegovom realnom društvenom statusu. Svojim ponašanjem mlada objedinjuje dve različite uloge. Istovremeno, ona je smerna i poslušna, dvori svatove, govori samo onda kada je pitaju, igra kada je pozovu, i ličnost povišenog statusa, moći i superiornosti nad svima koji u realnim društvenim odnosima imaju viši status od nje. Tek posle svadbe se uspostavlja patrijarhalna hijerarhija. Potčinjena muževljevom autoritetu, žena je u patrijarhalnoj seoskoj porodici imala drugostepenu i umnogome ponižavajuću ulogu i položaj u pogledu mogućnosti ravnopravnog učestvovanja u bračnom životu.

Pred mladoženjim kućom, mladu je dočekivaja jetrva sa muškim detetom, nakončetom. Dete je dodavano mladoj, a ona ga je opasivala crvenim koncem podizala uvis, ljubila i darivala, sve u cilju podsticanja plodnosti i rađanja muškog deteta.

Njeno visočanstvo svekrva

Uprkos tome što je porodica bila patrijarhalno organizovana, uloga svekrve je dominantnija od uloge svekra. U svim fazama svadbene ceremonije svekrva ima veoma aktivnu ulogu. Svaka udata žena na početku se u novu muževljevu porodicu uključuje kao tuđinka. Tek rođenjem deteta, naročito muškog njen status se menja. Konačno biva primljena i prihvaćena, proces njene integracije započet prosidbom tada je završen. Rađanjem deteta ona pušta koren. Svekrva je žena koja je ostvarila svoju biološku moć, rodila sina i koja upravo na svadbi doživljava promociju u status svekrve, za ženu najveći mogući status i autoritet koji kao žena može da ima u patrijarhalnoj zajednici. Ženidba sina je vrhunac njenog ženskog postignuća. Ukoliko ima više sinova, njen status dobija veći značaj sa svakom novom snahom (koja počinje da je zove mama). Na svadbi najčešće je nosila odeću crvene ili bordo boje koje simbolizuju ostvarenu plodnost. Naročito je zanimljiva uloga njenog brata.

svadba2politikin-zabavnik.co,rs crop

www.batocanin.com

Stari svat je svekrvin brat (ili blizak rođak). Dodeljuje mu se uloga svatovskog starešine koga su učesnici rituala slušali i odnosili se prema njemu sa posebnim poštovanjem. Njegova uloga proizilazi iz istaknute uloge svekrve koja režira svadbu i po pravilu poznaje tradiciju, pa je logično da ceremonijal majstor, onaj koji će izvoditi običaje bude njen brat ili rođak. S jedne strane on je autoritet, rukovodi svadbom, određuje početak i trajanje pojedinih segmenata, drži zdravice i tako stvara veselu atmosferu, njegov zadatak je da izvede red. S druge strane, stari svat mora da stvara i održava atmosferu. Njega svi slušaju i poštuju, ali se isovremeno s njim ophode slobodno, šale se i vesele. Poželjno je da bude ugledan čovek, domaćin, oženjen, široke ruke, veseljak, komunikativan, otresit i snalažljiv.

Kum

Između kuma i starog svata postoji opozicija.  Dok stari svat rukovodi svadbom, kum je u svemu po strani. Domaćini kumu ukazuju formalno poštovanje i pažnju, ali se utrkuju da ugode starom svatu. Kum se drži dostojanstveno i po strani, dok stari svat ima aktivnu i istaknutu ulogu. Venčani kum je imao funkciju svedoka u venčanju mladenaca. On je prvi pozivan, ukazivana mu je posebna čast tokom trajanja rituala, sedeo je na počasnom mestu za stolom, a veza sa njim je održavana, kako pre, tako i nakon svadbe, na nivou veštačkog srodstva. Završetkom svadbenog obreda prestaje i uloga starog svata. Odigravši svoju glavnu ritualnu ulogu, nakon završetka svadbe i uspostavljanja uobičajenih socijalnih i novih srodničkih odnosadominantno mesto u njihovoj strukturi dobiće kum.

Priča o tradicionalnoj svadbi je priča o još mnogo čemu, o odnosu prema tradiciji, o porodičnim i društvenim odnosima, o položaju i mestu žene i muškarca u društvenoj zajednici.

Autor: Ljiljana Lazić

Pročitajte i sledeće preporučene tekstove:

Nema komentara još uvek. Budite prvi!

Dozvoljeni HTML tagovi: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>